DALJE - REHABILITACIJA U NAREDNIM MJESECIMA I GODINAMA (POSTREKONVALESCENTNA FAZA)

U ovoj fazi pacijent je osposobljen za svoj svakidašnji posao i u kući i na poslu sa izuzetkom teških fizićkih opterećenja. Pacijent treba redovno da upražnjava fizički trening ali također i re-dovne kontrole kod svog kardiologa. U ove kontrole se ubraja: fizikalni pregled, snimanje EKG-a, laboratorijski testovi i razgovor sa liječnikom. Stres-test i Holter-monitoring treba raditi svakih pola do jedne godine iza infarkta, a ehokardiografski pregled svake ili svake druge godine. Narav-no, vaš kardiolog će mnogo bolje procijeniti kako ćesto treba da se javljate na pregled.

U slučajevima gdje se bolest nije nikada ni sanirala, pravci rehabilitacije idu individualno, prema stepenu oboljenja.

INFARKT I AUTOMOBIL

Savremenom čovjeku automobil već dugo vremena nije luksuz već svakidašnja potreba. Rehabilitacijom bolesnika poslije infarkta javljaju se i uobićajene potrebe, među koje spada i vožnja automobila.
Da li postoji tačna vremenska granica kada pacijent može da sjedne za volan i da ponovo vozi auto?
Ne postoji. Svaki pacijent je individua za sebe i u tom smislu liječnik treba da procjeni stanje zdravlja i da sugeriše kada se može početi sa vožnjom. Ono što treba naglasiti jeste da treba izbjegavati saobraćaj ne špice i gužve, vožnju po vrućem vremenu, kao i u tamnim kolima koja zadržavaju toplotu.

INFARKT I VRIJEME

Svaka nagla promjena vremenskih prilika, bilo na toplo ili na hladno, kao i jaki vjetar i promjena vazdušnog pritiska, može kod bolesnika u postinfarktnom periodu da izazove nervozu, nelagodnost i probode u prsima, nesanicu i opšti umor. Ne treba boraviti na moru u julu i augustu u prvoj godini iza infarkta zbog velikih vrućina. Znojenje opterećuje srce.

INFARKT I SEKSUALNI ODNOS

Preživljavanjem infarkta, velikim dijelom bolesnik gubi samopouzdanje u svoju fizičku sposobnost. Poćinje da osjeća strah od napora. U okviru opšteg straha, bolesnik može da pokaže i strah i nesigumost u sposobnost i kvalitet svog učešca u polnom odnosu sa svojim partnerom. Plaši se neuspjeha. Ovo je mnogo više izraženo kod muškaraca. Postavlja sebi pitanje da li će biti kao nekada onaj stari i dobri partner i ljubavnik.

Međutim, treba znati da sam vrhunac seksualnog čina traje ipak dosta kratko. Frekvenca srca poraste na oko 120 u minuti, što se može uporediti sa brzim penjanjem uz stepenice na drugi sprat. Predigra može biti duga, ali ona mora da predstavlja zajedničko zadovoljstvo za oba partnera. Bolesnik treba da ima pasivniju ulogu u seksu, a njegov partner aktivniju. Dakle,oba partnera treba da se u početku prilagode na novu situaciju, te da njihova ljubavna igra preraste u ugodan ljubavni doživljaj.

Godine života nisu značajne za ispoljavanje ljubavi. Seksualni odnos sa poznatim partnerom, najčešće bračnim drugom, može biti sasvim bezbjedan. Osobe se poznaju, znaju svoje potrebe i sklonosti, a ne moraju dokazivati svoju "virtuoznost", s obzirom na to da su seks upražnjavali međusobno već duži period zivota. Aktivniju ulogu preuzima zdravi partner.

Individualna je procjena za koliko je vremena iza infarkta moguće bezbjedno početi voditi seksualni odnos. Kod nekomplikovanih infarkta, sa poznatim partnerom, odnos je moguć čak poslije četiri sedmice iza bolesti.

Ovaj period produžava komplikovani infarkt ili susret sa nepoznatim ili izvanbračnim partnerom. U takvim slučajevima bolesnik obično prikriva svoju bolest, laže sebe, što može biti rizik za njegovo srce. Zato bi bilo poželjno da prije ulaska u uzbudijivu novu seksualnu vezu, pacijent uđe sa prethodno uzetom tabletom beta-blokatora (ako ga inače uzima) i nitroglicerina.

Ako, pak, sam ljubavni čin ipak izaziva anginoznu bol, treba odmah prestati sa odnosom, uzeti nitroglicerin lingvaletu pod jezik i odmoriti se. Ako se ova tegoba ponavlja, treba se javiti lijećniku i zatraziti savjet.

Koitalna smrt je ipak veoma rijetka. To je smrt u toku samog seksualnog čina. U samo 0,6% slučajeva od svih naglih srčanih smrti, uzrok je koitus. To se dešava, uglavnom, u van-bračnim vezama, kod starijih muškaraca i u alkoholisanom stanju.

Iz svega se može zaključiti da je seks dosta bezbjedan u postinfarktnom periodu, ali samo ako je planiran i izveden sa umjerenom strašću.

Adresa autora

Autor




Uz odobrenje autora, preuzeto iz knjige: Nepoznato srce    popularna kardiologija Arslanagić Amila – Sarajevo : /Amila Arlanagić; (ilustracije Amila Arslanagić) Udžbenici priručnici i didaktička sredstva, 1996. – 127 str.: ilustr.; 24 cm ISBN 86-25-00086-X 3575558