|
Kako se
liječi?
Nema specifične terapije za prehladu, mada se mnogi proizvodi
reklamiraju i preporučuju za tretman njenih simptoma. Tako se,
kao simptomatska terapije koriste:
- Preparati
protiv nosne kongesije - zapušenja i curenja iz nosa, što je
ujedno i najčešći simptom ovoga oboljenja.
Cochraine prikaz je zasnivan na rondomiziranim studijama
sa kontrolisanim placebo efektom.
Radi se o kapima za nos koje sadrže supstance protiv kongestije
sluznice. Sprej za usta koji postoji u prodaji, radi na istom
principu i nije pokazao ništa bolji efekat nego same kapi. Rezultati
govore da pojedinačne doze kapi protiv zapušenja nosa
pokazuju kratkotrajno povoljan efekat, a da nema dovoljno
dostupnih podataka o njihovom efektu prilikom korištenja u periodu
od nekoliko dana.
Ove kapi se ne preporučuju za korištenje kod prehlade
u djece mlađe od 12 godina.
- Po potrebi
se koriste analgoantipiretici - lijekovi koji
ublažavaju bol i snižavaju temperaturu i to samo ako su ovi
simptomi prisutni.
- Dokazano
je da visoke doze vitamina C skraćuju trajanje
simptoma prehlade, mada ne mogu prevenirati - preduprijediti
njeno nastajanje.
Vitamin C - askorbinska kiselina u vodi je topivi vitam i neophodan
je za dobro zdravlje, adekvatno funkcionisanje organizma i otpornost
prema bolesti.
Nalazi se u svježem voću i povrču, naročito u južnom voću: narandžama,
limunu, mandarinama i kiviju, te u kupusu.
Vitamin C je antioksidans što znači da stupa u rakciju sa slobodnim
radikalima koji su oksidansi u organizmu i vezani su za starenje,
aterosklerozu i srčana oboljena, te rak.
Višak vitamina C se izlučuje iz organizma i uzimanje velikih
doza ne predstavlja problem, sem što može da dovede do proljeva,
osobito u djece. Također može utjecati na laboratorijske vrijednosti
testova šećera u krvi i koagulacije krvi.
Nema evidencije u Cohraine revijalnim prikazima o tome ko može
uzimati mega doze ovog vitamina, niti kako one djeluju na djecu.
Cochraine evidencija prikazuje da su u studijama uzimane
doze od najmanje 1 g. dnevno C vitamina Ove studije pokazuju
da:
· Uzimanje većih doza C vitamina nakon početka simptoma
prehlade, smanjue intenzitat ovih simptoma i dužinu njihovoga
trajanja, mada ovo smanjenje nije značajno
· Uzimanje čak i mega doza vitamina C ne može preduprijediti
nastanak prehlade.
Uzimanje Vitamina C u kombinaciji sa drugim vitaminima ili ljekovitim
pripravcima u svrhu prevencije prehlade nije bilo predmet Cochraine
studija.
- Ehinacea
može olakšati i skratiti vrijeme trajanja simptoma prehlade.
To dokazuju neke medicinske studije koje su obrađene u Cohraine
prikazu.
Ehinacea je sjevernoamerička biljka ljubičastih cvjetova iz
porodice suncokreta. Postoje njene tri vrste: E.augustifolia,
E.purpurea i E.pallida, od kojih su zadnje dvije već duže vrijeme
registrovane kao ljekoviti pripravak. Ne preporučuje se njena
upotreba duže od 8 hefti. Nije preporučiva trudnicama, osobama
sa alergijskim reakcijama, HIV-om te tuberkuzom i dijabetesom.
Nisu dokazani njeni neželjeni efekti i te činjenice daju za
pravo predpostavci da su mogučnosti za neželjene efekte, pri
njenoj kratkotrajnoj primjeni (kraće od 8 nedjelja), mali. Od
uzgrednih efekata može se očekivati kožna alergije. U apotekama
se može dobiti u obliku tableta, kapi i čajeva.
Cohraine studije su bazirane na istraživanjama vezanim za tablete
i kapi, sa nestandardizovanom količinom aktivne tvari kao i
različitim kombinacijama. Stoga se za tretman ne može preporučiti
posebno niti jedna doza ili kombinacija. Evidentan je povoljan
efekat ove biljke na imuni sistem i prevenciju prehlade.
- Također
su rađena brojna medicinska istraživanja i studije koje su pokazale
da je upotreba antibiotika u slučaju prehlade potpuno neopravdana.
Antibiotici nemaju nikakvog efekta na prehladu, a imaju sve
učestalije neželjene efekte kao što su proljev i alergijske
rakcije. Antibiotici uništavaju normalnu crijevnu floru. Nedostatak
bakterija koje su u sastavu normalne crijevne flore uzrokuje
ozbiljne poremećaje sluznice crijeva što može dovesti do jačih
proljeva. Također dugotrajna upotreba antibiotika može dovesti
do gljivičnih oboljenja.
Zbog široke i neopravdane upotrebe antibiotika javlja se, u
populaciji, sve veći broj bakterija koje su otporne na njih.
Ovo predstavlja problem u liječenju bakterijskih oboljenja,
kada do njih dođe.
Cochraine evidencija i prikaz od kojih je zadnja suštinska
izmjena urađena 28. maja 2002 prikazuje da se dugo smatralo
da antibiotici nemaju efekta na prehladu obzirom da je to virusna
infekcija. S druge strane u mnogim zemljama se vjeruje da antibiotici
imaju ulogu u prevenciji sekundarnih bakterijskih infekcija.
Također je u mnogim slučajima propisivanja antibiotika u tretmanu
prehlade radilo o popuštanju doktora zahtjevima pacijenata.
Postoji realna zabrinutost zbog sve veće otpornosti - rezistenciji
najrasprosranjenijih bakterija na antibiotike koji su u naširoj
primjeni.
Odlučujući
korak ka racionalizaciji upotrebe antibiotika načinjen je u
istraživanju njhove efikasnosti. Stoga su Arrol B. i Kenealy
T. od 26. augusta 2003 poduzeli meta-analizu i prikaz
sa ciljem:
a) istražiti efikasnost antibiotika u poređenju
sa placebom u tretmanu akutnih infekcija gornjeg respiratornog
trakta ( prehlade) u smislu omjera pacijenata kod kojih je ishodište
bilo kliničko smanjenje opštih simptoma kao i lokalnih simptoma
u nosu i ždrijelu.
b) istražiti da li postoje signifikantni neželjeni
efekti vezani za antibiotsku terpiju pacijenta sa dijagnozom
prehlade odnosno infekcije gornjeg respiratornog trakta tj.
gornjih disajnih puta.
Strategija za istraživanje je bilo pretraživanje
Cochrane Controlled Trials Register, elektronske baze medicinskih
podataka MEDLINE, EMBASE, The Family Medicine Database i referentna
lista stručnih radova. Kriterij za studiju su rondomizirane
studije koje su poredile bilo koju antibiotsku terapiju sa placebom.
Na taj način su rezultati uključili 2157 osoba u dobi od dva
mjeseca do 79 godine.
Zaključak: nema dovoljno činjenica koje govore
o koristi uzimanja i koje opravdavaju uzimanje antibiotika kod
infekcija gornjih respiratornih puta djece i odraslih (uključujući
prehlade), a postoji evidentno povećanje rizika od neželjenih
efekata pri primjeni antibiotika.
- Antivirusna
sredstva mogu pokazati ograničeni efekat i malo pomoći
kod prehlade.
Iako je prehlada lahko i kratkotrajno oboljenje, istraživanja
njene prevencije i ranog liječenja se radi od 40-tih godina
prošloga vijeka.
Cohraine prikaz zadnji put rađen 23. maja 2001 uključio
je elektronske baze podataka te ručno pretraživanje MRC-ove
jedinice za prehladu (MRC`s CCU Common Cold Unit). Uključene
su 241 studije koje su ocjenjivale efekat interferona i interferon
indjucera te drugih antivirusnih supstanci pri eksperimetnalno
uzrokovanoj prehladi kod dobrovoljaca ili prirodno nastalom
oboljenju, što je obuhvatilo 230 izvještaja.
Rezultati Cohraine studije pokazuju malu pomoć antivirusnih
sredstava kod prehlade. Intranazalni interferon (IFN) ima dobra
antivirusna svojstva, mada uzrokuje neželjene efekte kao što
je tačkasta krvarenja u sluznici nosa, što ga ćini neprihvatljivim
za svakodnevnu primjenu. Ostali lijeci kao Pleconaril i Impulsin
zahtijevaju dodatna istraživanja.
- Bijeli
luk i gienseng, te aloe vera i zoha (bazga) koje
se koriste u tradicionalnoj medicini za pojačanje otpornosti,
zahtijevaju dodatna istraživanja. Obzirom da nemaju izraženih
neželjenih efekata, predstavlju poželjna sredstva
koja se mogu koristiti u prevenciji oboljenja.
Cochraine
evidencija, odnosno prikazi predstavljaju rigorozne sumacije i
analize rezultata kliničkih studija publiciranih u Cochraine biblioteci.
Sadržaj svakoga Cochraine prikaza je ocjenjivan od ljudi koji
su razmatrali i vodili računa o relevantnim istraživanjima iz
područja o kom prikaz govori. Naučnici, doktori i pacijenti su
bili uključeni u pripremanje i ocjenu kvalitete Cochraine evidencija
i prikaza. Sažeci (abstrakti) radova naučnika i korisnika su je
moguće pregledati ukoliko su dostupni na Cochrane Collaboration
Consumer Network` s web sajtu: http://www.cochrane.org.
|