RECENZIJE

Recenzija
Prof. dr Mirko Grujić

Imunologija je medicinska disciplina koja je u posljednje tri decenije doživjela veliki razvoj i napredak.Prvobitno se imunologija bavila pojavom imuniteta u vezi sa bakterijskim infekcijama. S tim u vezi je pojava prvih vakcina i seruma u prevenciji i liječenju zaraznih bolesti odnosno aktivna i pasivna imunizacija. U drugoj fazi, sa razvojem molekularne biologije, izučavana je struktura antitijela, dok je treća faza posvećena ispitivanjima u oblasti celularne imunologije.
Pod imunitetom u širem smislu podrazumijeva se sposobnost organizma da se odupre raznim štetnim djelovanjima. Imunološki mehanizmi služe pretežno održanju identiteta i integriteta organizma. Glavni zadatak je razlikovanje vlastitoga i tuđega. Prepoznavanjem tuđega imunološki sustav može pokrenuti niz reakcija. Neke od njih su korisne, a neke štetne. Ukoliko su imune reakcije korisne po organizam govorimo o imunitetu, a ukoliko su štetne govorimo o alergiji i biosenzibilnosti.

Danas imunologija kao bazična disciplina ima veliki značaj i u kliničkoj medicini. Poremećaji imunog sistema dovode do niza bolesti kao što su: alergijske bolesti, sistemska oboljenja, reumatska oboljenja, bolesti krvnih sudova, autoimune bolesti, bubrežne i endokrine bolesti, kožne bolesti, onkološke bolesti itd.
U posljednje vrijeme mnogo se rade transplantacije raznih organa (bubreg, jetra, srce, pluća, pankreas, koštana srž, kost, koža). Poznavanje imunoloških mehanizama od bitne je važnosti za uspjeh i dobar ishod takvog liječenja. U prvom redu misli se na izbor davaoca i imunosupresivnu terapiju.
Isto tako u nastanku mnogih bolesti poznat je mehanizam autoalergije odnosno autoagresije gdje promjena kompozicije vlastitih ćelija, zbog raznih štetnih uticaja, dovodi do denaturacije tih ćelija i pojave njihove antigeničnosti. Organizam tako promijenjene ćelije ne prepoznaje kao svoje i uništava ih specifično stvorenim antitijelima. To je također velika grupa tzv. autoimunih bolesti.
Sve ovo imalo je velikog uticaja na razvoj kliničke imunologije koja je zapravo interdisciplinarna oblast i zadire u gotovo sve grane kliničke medicine.

To su bili osnovni razlozi što su se prof. dr. Jasenko Karamehić i prof. dr. Zehra Dizdarević, zajedno sa grupom ljekara iz Bosne i Hercegovine, od kojih je većina iz Sarajeva, uz četiri strana autora, prihvatili odgovornog zadatka da napišu monografiju o kliničkoj imunologiji, kako bi se popunila dosadašnja praznina, jer djelo ovakve vrste kod nas, do sada, još nije napisano. Cilj autora je bio da se ljekarima i studentima medicine
pruži odgovarajući savremeni udžbenik iz ove oblasti kako bi im se olakšalo učenje i usavršavanje u toj teškoj i ozbiljnoj problematici. Glavni autori knjige su prof. dr. Jasenko Karamehić i prof. dr. Zehra Dizdarević, ali i 45 drugih saradnika od kojih su svi afirmisani stručnjaci iz oblasti kojom se bave. Oni su dali svoj prilog na osnovu višegodišnjeg vlastitog iskustva te na osnovu stručnih i naučnih radova iz strane i domaće literature.
Imunološki mehanizmi su često veoma složeni i zamršeni, a ponekad i teško razumljivi, pa nije čudo da još uvijek postoji mnogo nejasnoća i neriješenih pitanja oko kojih nema potpune saglasnosti. Zbog toga ova knjiga, prva iz oblasti kliničke imunologije u nas, dolazi u pravi čas.

Knjiga ima 42 poglavlja uz index i appendix, a to su:
Imunologija reprodukcije. Biologija imunog odgovora. Neonatalna imunologija. Imunološki aspekti kardiovaskularnih bolesti. Imunologija tumora. Imunološki mehanizmi u bolestima bubrega. Imunološki odgovor organizma na šok, traumu i sepsu. Imunologija u gastroenterologiji. Imuni aspekti endokrinih bolesti. Kliničkolaboratorijski imunološki testovi. Imunobiologija u transplantaciji. Komponente imunog sistema. Sistem komplementa. Molekularna imunogenetika. Imunološki aspekti neuroloških oboljenja. Imunološki aspekti vezikulo-buloznih dermatoloških oboljenja. Multipli mijelom i druge srodne diskrazije plazma ćelija. Imunosenzorske tehnologije i njihova primjena u kliničkoj laboratoriji. Imunohematološke bolesti. Uloga (FDGPET) i PET-CT-a u dijagnozi i menadžmentu tumora grudnog koša. Sadašnji pristup prevenciji, dijagnostici i liječenju bronhijalne astme (prema GINA programu). Citokini i njihova uloga u autoimunim bolestima. Imunološka preosjetljivost. Sistemski lupus eritematodes. Alergijski rinitis. Imunosupresivna terapija i njena primjena u kliničkoj imunologiji. Istorija transplantacije. Etička i pitanja legaliteta u transplantaciji organa. Živi davaoci i kadaveri. Transplantacija bubrega kod odraslih osoba. Transplantacija bubrega u pedijatriji. Transplantacija kosti. Transplantacija pluća. Transplantacija pankreasa. Sarkoidoza. Reumatoidni artritis. Sjögrenov sindrom i druga autoimuna oboljenja vezivnog tkiva. Uticaj centralnog nervnog sistema na imunološke mehanizme. Bolesti plućnog intersticija. Transplantacija u CNS-u. Imuni aspekti odbacivanja organa. Imuni odgovor na transplantirani organ.
Iako je u pisanju knjige učestvovalo 47 autora, ista je pisana po jedinstvenoj metodologiji tako da se velike razlike između pojedinih poglavlja ne uočavaju. Svako poglavlje ima svoj uvod, razradu problematike, zaključak i literaturu. Autori su na savremen, precizan i jasan način obradili većinu imunoloških problema iz oblasti kojom se bave.

Knjiga je pisana na jednostavan i pregledan način, jasnim i lako razumljivim stilom, premda se radi o veoma složenoj, teškoj i kompliciranoj problematici. Cilj autora i saradnika je bio da se korisnici knjige upoznaju sa imunološkim mehanizmima koji učestvuju u patogenezi raznih bolesti kao i o značaju imunologije u transplantaciji raznih organa. Možemo reći da su svi autori u cjelini i pojedinačno u tome u potpunosti uspjeli.

Knjiga KLINIČKA IMUNOLOGIJA prof. dr. Jasenka Karamehića i prof. dr. Zehre Dizdarević te njihovih 45 saradnika je prva takve vrste kod nas i biće svakako vrijedan doprinos razvoju kliničke imunologije i transplantologije u našoj zemlji. Ona će dobro doći studentima medicine dodiplomskih i postdiplomskih studija, ljekarima na specijalizaciji i specijalistima svih grana medicine gdje imunologija ima značajnu ulogu, a takvih je veliki broj. Knjiga ispunjava sve kriterijume savremene medicinske publicistike. Namijenjena je širokom krugu korisnika i predstavlja značajan doprinos stručnoj odnosno naučnoj medicinskoj literaturi premda je njena svrha pretežno edukativna.

Toplo preporučujem da se odobri štampanje ove knjige koju smo tako željno iščekivali i koja će popuniti prazninu koju smo do sada imali iz ove veoma značajne, aktuelne i široke oblasti. Ovom knjigom i naša imunologija dobiva svoje mjesto u porodici naprednih evropskih zemalja.

Sarajevo, 06.02.2007.
Prof. dr. sci. Mirko Grujić
Redovni profesor interne medicine
Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu.